SKANDALOZNI
PROGRAM MEĐUNARODNE ZAJEDNICE O KOMPROMITACIJI HRVATSKE
SAMOUPRAVE U BiH
OHR
zločine planira "napakirati" i biskupu Periću i
franjevcima!
Skandalozni plan Colina Munroa ističe: "Predlažem najhitniju
inventuru u Hercegovačkoj banci sa ciljem identifikacije
inkriminirajućeg materijala koji se može objesiti o vrat
najgorih prekršitelja zakona." To znači i da Tobi Robinson
i stručna revizija još nisu našli dokaze o kriminalu u toj
banci
Materijal Hercegovačke banke koji inkriminira
samoupravu tvrdolinijaša trebao bi biti javno objavljen prije
najavljenog sabora HDZ-a, početkom listopada, kako bi se pomoglo
Nevenu Tomiću, koji je isključen iz stranke", izričito
navodi 3. rujna 2001. godine voditelj Regionalnog ureda OHR-a u
Mostaru Colin Munro, u sažetku poruke koju je, s oznakom "Važnost:
velika", uputio u Sarajevo Mattiasu Sonnu, pomoćniku visokog
predstavnika Wolfganga Petritscha.
Munro je isti izvještaj pod kodnom oznakom "Neven Tomić"
uputio i voditeljici Područnog ureda OESS-a Barbari Contini.
Voditelj mostarskog ureda OHR-a je zatražio hitnu potporu međunarodne
zajednice Nevenu Tomiću, nakon što je HDZ-ova gradonačelnika
Mostara 30. kolovoza Sud časti Gradskog odbora HDZ-a BiH u
Mostaru isključio iz članstva stranke. Ta je odluka obrazložena
težim povredama stranačkih obveza i neizvršavanjem zadaća
naznačenih u programu stranke, što je izazvalo štete ugledu
stranke.
Sredstva se ne biraju
Munro je, međutim, za Tomića odmah zatražio zaštitu
međunarodne administracije iz dvaju razloga. Isključenjem iz
stranke mogao bi upitnim postati Tomićev opstanak na mjestu
gradonačelnika Mostara. Utoliko bi međunarodna zajednica
izgubila suradnika i snažan oslonac u borbi protiv tzv.
tvrdolinijaša i aktualnog vodstva HDZ-a BiH.
Poznato je da je Neven Tomić u bliskim, političkim i poslovnim
odnosima s dr. Jadrankom Prlićem, koji je prije prošlogodišnjih
parlamentarnih izbora napustio HDZ BiH, te da Tomić, ističe
Colin Munro, "nije podržavao projekt samouprave".
Munroovo izričito traženje političke i svake druge podrške
Tomiću ima veliko značenje. Ono razotkriva buduće poteze međunarodne
administracije u Hercegovini u razdoblju do održavanja 7. sabora
HDZ-a BiH, koji treba uslijediti u listopadu ove godine. Ono na
zoran način potvrđuje da se u obračunu s političkim neistomišljenicima
neće birati sredstva i da će se sve učiniti na njihovu
uklanjanju s političke scene.
S druge strane, međunarodna zajednica je tipovala na prodor
Nevena Tomića do vrha stranačke hijerarhije i porast njegova
utjecaja u HDZ-u. Kako je došlo do njegova isključenja iz
stranke, utoliko je jasno da će se u pojedinim situacijama,
posebno u istrazi oko Hercegovačke banke, međunarodna zajednica
poslužiti konstrukcijama umjesto argumentacijom.
Istraga bez rezultata
Usto, Munroova poruka Sonnu jasno otkriva i ulogu
gradonačelnika Mostara Nevena Tomića u događajima oko Hercegovačke
banke, ali i u razdoblju do sabora HDZ-a BiH. Munro izvještava
Sonna da je 2. kolovoza s Tomićem razgovarala
Caroline Hornstein iz fundacije "Konrad
Adenauer". Munro o tome piše: "Tomić je rekao Carolini
da on još uvijek želi dati sve od sebe za grad Mostar i izvesti
Hrvate iz slijepe ulice. Čak ako se ’sabor’ i ne održi u
listopadu, moguće je da, po Tomiću, umjerenjaci poput braće
Ljubić, napuste brod i osnuju novu stranku. Oni se ne bi pridružili
Zubaku, još manje Prliću. Pridruživanje NHI-ju je u Hercegovini
poljubac političke smrti."
Međutim, točka 4. Munroova izvještaja je posebno zanimljiva:
"Tomić je rekao da mu treba pomoć međunarodne zajednice
ako će on imati ikakvu budućnost u stranci: potrebna su politički
štetna otkrića koja će proizaći iz rada privremene uprave
Hercegovačke banke, kao što su preferencijalni krediti,
prijevarna privatizacija (’Eronet’?) ili uključenost u pranje
novca. Ovo bi trebalo biti objavljeno prije sabora, ako se njemu
želi pomoći. Ako međunarodna zajednica osigura takvu pomoć,
onda bi umjerenjaci mogli stupiti na scenu."
Dakle, Munro u potpunosti prihvaća sve Tomićeve zahtjeve i kao
svoje ih prosljeđuje visokom predstavniku u Sarajevo. Ali Munro
nastavlja: "Caroline i ja smo se složili da, ukoliko bi se
nedjela, u koja su uključeni franjevci i još bolje biskup Perić,
mogla javno objaviti, tada bi obični Hrvati mogli barem početi
razumijevati prirodu samouprave i dati podršku onima koji joj se
protive." Na taj način bi se trebao kompromitirati i
kriminalizirati ne samo aktualni hrvatski politički, već vrh
Katoličke crkve u BiH.
Skandalozni plan Colina Munroa, kojim se Tomića treba zaštititi,
na tome se nije zaustavio: "Predlažem da Javier Mier i
Chiara Simonini najhitnije provedu inventuru s Tobi Robinson s
ciljem identifikacije inkriminirajućeg materijala koji se može
objesiti o vrat najgorih prekršitelja zakona."
Da Tobi Robinson i stručna revizija još nisu našli ni teške ni
kompromitirajuće dokaze o kriminalu u Hercegovačkoj banci,
svjedoči Munroova opaska: "Bilo bi najbolje započeti s našim
uobičajenim osumnjičenicima, prije negoli s materijalom. Ovo bi,
po mojemu mišljenju, bilo puno učinkovitije nego ijedna optužba
koju Carla del Ponte može imati u torbi." No, i Carla del
Ponte je prilikom zadnjeg posjeta Sarajevu malo toga donijela u
torbi. Bar što se tiče hrvatske strane.
Moćni protivnik
Munroov izvještaj, međutim, razotkriva
ulogu Nevena Tomića u događajima oko Hercegovačke banke, koji
su rezultirali proljetnim upadom postrojbi i tenkova Sfora. Traženjem
da "politički štetna otkrića o tvrdolinijašima",
vezana uz poslovanje Hercegovačke banke, međunarodna zajednica
objavi prije sabora, Tomić je samo potvrdio glasine koje su se
pojavile još prošle jeseni, prije parlamentarnih izbora. Naime,
ambasadori SAD-a i Velike Britanije, Miller i Hand, organizirali
su niz večera na kojima su okupili najjače protivnike tzv.
nacionalnih stranaka u BiH. Na tim večerama bili su Lagumdžija,
Oručević i Silajdžić, Ivanić, Dodik i Mihajlović, te Zubak,
Prlić i Tomić, danas većinom političari vladajuće Alijanse.
Na tim večerama, svjedočio je prije izvjesnog vremena i jedan
ugledni pripadnik Alijanse, Neven Tomić je bio najradikalniji
zagovornik odlučnog i nemilosrdnog udara na tada vladajući HDZ
BiH, eliminacije njegova vodstva, te rušenja Hercegovačke banke,
kao mjesta na kojem je skoncentrirana sva moć HDZ-ovih
tvrdolinijaša i nacionalista. Utoliko je udar Sforovih tenkova na
Hercegovačku banku u svojoj osnovi mogao biti motiviran
nastojanjem konkurencije da uklanjanjem moćnog protivnika sebi
osigura slobodno tržište kapitala.
Drugim riječima, iako je Neven Tomić Visokom časnom sudu HDZ-a
BiH uputio javni dopis u kojem navodi da je postupak njegova
isključenja iz HDZ-a karikatura demokratske atribucije iz naziva
te stranke, te da "HDZ nevjerojatnom upornošću nastavlja
pronalaziti neprijatelje i izdajice unutar hrvatskog nacionalnog
korpusa, prije svega među intelektualcima i među onima koji
drugačije misle", u Mostaru se smatra da je odluka Suda časti
Gradskog odbora HDZ-a BiH kazna za takvo Tomićevo djelovanje,
kojim je u bezizlaznu poziciju dovedeno, prije svih, oko 90 tisuća
štediša te Hercegovačke banke.
Tomić je usto najavio da neće odstupiti s mjesta gradonačelnika,
što znači da će HDZ krenuti u borbu za njegovo smjenjivanje.
___________________________________________________________________________
"NATJERATI VLADU U ZAGREBU NA UDAR NA PRIVREDNU
BANKU"
Colin Munro u
zaključnom Komentaru izvještaja navodi: "Ovo je pravi
trenutak za iskorištavanje nalaza koji se barem počinju javljati
iz operacije Hercegovačka banka. Mi bismo također mogli
iskoristiti ovaj stjecaj okolnosti kako bismo povećali pritisak
na vladu u Hrvatskoj, na Privrednu banku Zagreb i njezina
talijanskog roditelja da učinkovitije surađuju s Privremenom
upravom."
PBZ, naime, nije voljna predati svoje poslovne knjige i dokumente
o poodmaklim pregovorima o kupnji i preuzimanju Hercegovačke
banke, koji su prekinuti upadom Sforovih postrojbi i tenkova. Po
Munrou hrvatska Vlada bi na upravu banke stoga trebala izvršiti
dodatni pritisak. Možda upadom MUP-ovih specijalaca u njezino
zagrebačko sjedište?