|
MARINKO SOPTA,
SUDIONIK
NEDAVNO ODRŽANOGA SKUPA U NEW YORKU
KOJI JE NAJAVIO
PROMJENU AMERIČKE POLITIKE
NA JUGU EUROPE:
NA NOVOM "BERLINSKOM KONGRESU" MIJENJAT
ĆE
SE GRANICE NA
BALKANU!
Glavni
govornici, poput brigadnoga generala Keitha W. Daytona, člana
Združenoga stožera američke vojske, te Stevena E. Meyera s
Nacionalnog obrambenog univerziteta i bivšeg pripadnika Balkan Task
Forcesa, odsjeka obavještajne agencije CIA-e, drže kako SAD mora u
cijelosti promijeniti politiku prema Balkanu jer se pokazala potpuno
neučinkovitom. Stoga valja održati novu međunarodnu konferenciju,
redefinirati Dayton i napokon pronaći dugoročna rješenja za
sigurnost Balkana, uključujući i mijenjanje
granica!
Marin Sopta, pedesetogodišnji direktor Hrvatskog
centra za strategijska istraživanja u Zagrebu, boravio je prije
desetak dana na, pokazalo se, vrlo važnom i znakovitom skupu
svjetskih stručnjaka za Balkan. Organizatori skupa, The U.S. Army
War College, The Harriman Institute, The East Central European
Center i The Institute of War and Peace Studies s Columbia
Universityja, željeli su čuti sva utemeljena mišljenja sudionika o
temi: Budućnost američke prisutnosti na Balkanu. Svojim porukama,
zaključcima i tezama, iznošenima potpuno otvoreno, skup je iznenadio
mnoge, a šokirao je službenog predstavnika State
Departmenta.
Gospodin Sopta jedini je iz Hrvatske pozvan na skup.
Sopta od 1995. godine živi u Hrvatskoj, a došao je iz Kanade. U
Torontu je završio studij političkih znanosti te je bio predavač
multikulturalizma na Centenial Collegeu u Torontu.
- Bili ste
jedini stručnjak iz Hrvatske koji je pozvan na ovaj skup. Koja je
bila svrha organiziranja ovakvog skupa s ovako postavljenom
temom?
Deset godina bez
rezultata
Konferenciji je bilo nazočno više od stotinu
sudionika koji su predstavljali razne vojne institucije, zatim
politički teoretičari, stratezi i stručnjaci za ova područja,
posebice iz zapadnoeuropskih zemalja. Cilj je organizatora bio da se
daju odgovori na sljedeća pitanja: što su američki ciljevi, opcije i
perspektive za njihovu prisutnost na Balkanu, zatim koji su to
lokalni i vanjski čimbenici koji će utjecati na provođenje tih
ciljeva i pitanje koji će odgovarajući čimbenici ili uspjesi ukazati
američkim stratezima na to da je došlo vrijeme da napuste ovo
područje ili definiraju je li dosadašnja misija bila uspješna ili
neuspješna.
- Skup nije imao službeni, državni karakter?
Bio
je to skup vojnih stratega i političkih teoretičara, ali vrlo važan
i znakovit. U lipnju ove godine, prema američkom ustavu, američka
vojska će izraditi analizu svoga djelovanja i u isto vrijeme
strategiju prema ovom području. Nakon dva dana, na temelju tamo
izrečenoga, moglo se doći do zajedničkog zaključka — nakon
desetogodišnjega djelovanja međunarodne zajednice na području
Balkana nije postignuto mnogo toga planiranog, nije učinjeno
dovoljno i da nije napravljen dobar posao na ovim područjima.
- U
kakvoj su vezi organizatori skupa s američkom
administracijom - njezin sastavni dio, savjetnici ili
nezavisni pojedinci?
Iz europske, odnosno pogotovu hrvatske
perspektive, nama to zvuči čudno i nije baš razumljivo — da u SAD-u
pojedinci koji imaju vrlo važne pozicije u državnim ili vojnim
institucijama na ovakvim skupovima uvijek ističu da oni nastupaju u
"svoje osobno ime". Svakako da ljudi poput brigadnoga generala
Keitha W. Daytona, koji je zamjenik direktora za politička pitanja
za Afriku i Europu, zatim član Združenog stožera američke vojske,
imaju vrlo određenu "težinu" unutar državne administracije i utjecaj
na donošenje odluka o strategiji američke vojske na ovim područjima.
Važno je istaknuti da takvi ljudi ne zastupaju različite stavove,
primjerice na ovakvim skupovima, a zatim unutar američke
administracije.
- Stavovi brigadnoga generala Daytona u
cijelosti su se razlikovali od stavova predstavnika State
Departmenta na tom skupu. Koje su to teze koje su toliko odjeknule
nakon skupa?
On je bio jedan od glavnih predavača na skupu, a
slične je stavove zastupao drugi važni sudionik skupa Steven E.
Meyer, predavač na američkom Obrambenom univerzitetu, koji je prije
toga bio aktivni djelatnik američke obavještajne službe CIA-e, u
njezinu odjelu za Balkan (Balkan Task Force).
Bush povlači snage s
Balkana
Njihove teze su: američka prisutnost u BiH i Kosovu
ništa nije riješila, nisu ostvareni ciljevi koje je zacrtala
američka politika — odnosno da BiH postane multikulturna zemlja.
Prema njihovim riječima, BiH je to samo na papiru, a u stvarnosti
ona je već podijeljena. General Dayton smatra da je administracija
novog američkog predsjednika Busha već odlučila povući američke
vojne snage iz BiH u idućih godinu dana.
Ako ne dođe do tog
povlačenja, iz bilo kojih drugih razloga, imajući u vidu odnose s
europskim saveznicima, on je uvjeren da će do povlačenja iz BiH doći
svakako do idućih američkih izbora.
- Spomenuti američki
organizatori skupa "pokopali" su i daytonski sporazum?
- Oni
smatraju da sporazum ne funkcionira i da ga valja redefinirati! Zbog
toga treba organizirati Međunarodnu konferenciju, nešto poput novog
"Berlinskog kongresa", gdje će se otvoreno raspravljati o svim
problemima na ovom području, staviti na stol sve karte - kako bi se
pronašlo političko rješenje, a zatim i gospodarsko.
 Posebno je šokantno za predstavnika State
Departmenta Davida Foleyja, koji je oštro reagirao na izlaganja
generala Daytona i Meyera, odjeknula teza "zašto se ne bi odbacila
ideja o nemogućnosti promjena granica"! Gospodin Meyer ističe kako
će se Amerikanci i međunarodna zajednica morati "pomiriti s
činjenicom da susjedi na tom području nisu u dobrim odnosima, a
možda odvojeni u svojim jedinicama, kantonima, mogu živjeti puno
bolje".
Druga njegova teza jest da "lokalno stanovništvo, građani
BiH moraju rješavati svoje probleme". I general Dayton i Meyer
dijele mišljenje da, ako se međunarodna zajednica povuče iz BiH,
neće doći do ratnoga sukoba, a ako bi došlo do nekih sukoba,
mogućnosti NATO-a su dovoljno efikasne i mogu spriječiti sve
potencijalne sukobe na ovim područjima. Oni, pak, drže da do sukoba
neće doći, jer će se problemi prije rješavati na diplomatski
način.
- General Dayton i Meyer kritizirali su i dosadašnju
američku politiku prema Balkanu?
Oni su rekli da je američka
vanjska politika napravila mnogo pogrešaka na ovim područjima, čak
da je takva politika zapravo dovela i do institucionalizacije
etničkoga čišćenja u BiH. Navode i drugi primjer — Crne gore. Kažu:
"Mi (Amerikanci) prošle smo godine poticali vodstvo Crne Gore da se
bori za svoju neovisnost, a danas im kažemo da smo protiv njihova
odcjepljenja od Srbije!"
Kosovo izvan
Srbije
Također govore i o pitanju Kosova — oni smatraju da
je Kosovo "bure baruta" koje može eksplodirati s neviđenim
posljedicama i priznaju da "uopće ne vidimo kako riješiti taj
problem". Prevladao je, međutim, i kod nekih drugih glavnih izlagača
skupa stav kako "Kosovo ne može više ostati dio Srbije".
-
Službeni predstavnik američke vlade David Foley energično je
reagirao na ovakve stavove organizatora skupa?
Vrlo oštro. Rekao
je kako ga takvi stavovi šokiraju. Posebno mu je zasmetala teza o
mogućnosti promjena granica. Također je pobio tvrdnju generala
Daytona kako Bushova administracija namjerava povući američke snage
s ovog područja, rekao je da će Amerika i dalje ostati nazočna na
Balkanu. Foleyja je, također, ogorčio izrečeni stav da se nije puno
postiglo na ovim područjima. Došlo je, ukratko rečeno, do oštrog
razmimoilaženja predstavnika State Departmenta s predstavnicima
Pentagona, dakle američkoga vojnog vrha i predstavnika CIA-e s druge
strane.
- Ovako izrečeni američki stavovi značili bi da SAD
zapravo nema interesa za područje Balkana?
Recimo da su to
"neslužbeni" stavovi Pentagona i CIA-e. SAD, po njima, nema u BiH i
na Kosovu "vitalnih" interesa. SAD ima ovdje interesa kao i u
ostalim "običnim" područjima, jer je jedina supersila, no nema onih
vitalnih, dakle dovoljno jakih da bi morali biti vojno nazočni.
- Je li na skupu bilo konkretnog spominjanja događaja u
Hrvatskoj te razgovora o situaciji s Hrvatima u BiH (uoči
Mostara)?
Povukao bih ovdje zgodnu paralelu; dok je u New Yorku
održavan skup gdje je došlo do otvorene diskusije i razmimoilaženja
visokih predstavnika američkih državnih institucija, što se događalo
na kulturan i civiliziran način, bez napadanja ikoga da radi "protiv
američkog nacionalnog interesa" — dotle, vidimo, u Hrvatskoj dolazi
do ponovno zaoštrene atmosfere, gdje neki žele propagirati
demokraciju na način da se moraju propagirati i poštovati samo
stavovi vladajuće garniture ili pojedinaca.
Što se reklo o
Hrvatima
Na skupu je govoreno o Hrvatima u BiH. Istaknuto je
da Federacija uopće ne funkcionira i da Hrvati sve učestalije
napuštaju Federaciju. Poruka skupa bila je: ljudi u BiH moraju sami
odlučiti o svojoj budućnosti. Daytonski sporazum samo je zaustavio
bošnjačko-hrvatski rat i ništa više. Govorilo se i o ulozi Rusije na
ovim područjima i bit će zanimljivo hrvatskoj javnosti čuti izrečene
tvrdnje kako je više mit no činjenica tobožnja vjekovna veza Rusa i
Srba te da je Milošević mogao pasti tek kada su Rusi digli ruke od
njega! Rusi, dakle, žele biti prisutni na Balkanu zbog svojih, a ne
zbog zaštite srpskih interesa.
- Najprovokativnije svakako zvuči
ideja izrečena na skupu o "novom Berlinskom kongresu", jer
vjerojatno ne slučajno navedeno ime tog kongresa implicira -
promjenu granica. Je li se konkretnije govorilo i o nekim
rješenjima?
Ne, konkretno ne. Prema onom izgovorenom od dosta
govornika na skupu taj se termin rabio stoga što ne postoje
jednostavna rješenja za Balkan. Stav je kako je ono što se događa na
Balkanu - ništa neobično za Europu, to je dio kulturne i političke
tradicije Europe - odnosno riječ je o stvaranju država. I Njemačka i
Francuska stvorene su na način kako su sad stvorene Hrvatska,
Slovenija i druge države. Uvijek nakon velikih ratova i brojnih
žrtava.
Na skupu je navedeno kako je na Balkanu, unatoč
desetogodišnjoj nazočnosti međunarodne zajednice i NATO-a, ostalo
još devet neriješenih pitanja! To je jedan od glavnih razloga zašto
se razmišlja sve više o novoj međunarodnoj konferenciji i osobno sam
stekao dojam nakon ovog skupa da je takva konferencija već u planu i
da svjetski moćnici već dosta razmišljaju o njezinu održavanju!
Devet
problema
- O kojih je devet neriješenih problema Balkana
riječ?
Prvo - neriješeno pitanje Kosova, koje je finalna
solucija; drugo — pitanje BiH, mogućnost njezina opstanka, treće —
pitanje velike Albanije; četvrto — procesi podjela (BiH, Kosovo,
Makedonija) ili integracija; peto — neovisnost Crne gore, podržati
je ili ne; šesto — smanjivanje Srbije. Neki drže da Srbija treba
biti ključ i oruđe za stvaranje sigurnosti Balkana, dok drugi
smatraju što manja Srbija, to veće jamstvo za dugoročnu sigurnost
Balkana. Tek je na sedmome mjestu pitanje gospodarstva, koje u BiH,
po njihovim riječima, "uopće ne postoji", gdje lokalno stanovništvo
živi od donacija međunarodne zajednice, a cvjetaju kriminal i
korupcija. Osmo — pitanje izbjeglica. Deveto — strategija izlaska
(Amerikanci, međunarodna zajednica), jer koji bi bio razlog zašto bi
Amerikanci produžavali svoju nazočnost kad nemaju vitalnog
interesa.
- Kakav je Vaš zaključak nakon ovoga skupa - pripremaju
li se stvarno novi "vjetrovi" američke politike prema
Balkanu?
Bushova administracija u ovome trenutku nema nikakvu
soluciju, barem još ne pruža ništa novoga. Europa je bila užasno
zabrinuta zbog pobjede Busha nad Clintonom, posebice Bushovom
retorikom i kritikom Clintonove vanjske politike prema Balkanu. Za
razliku od Clintonove politike, čiji je glavni prioritet bio
proširenje NATO-a i odnosa suradnje NATO-a i EU-om — uvjeren sam, na
osnovi tradicije američkih republikananca, da će Bush zauzeti
drukčiji stav, koji neće imati takvu širinu.
Smatram da će ovakva
mišljenja, poput onih generala Daytona i Meyera izrečenih na ovom
skupu, ako pobijede — držim da su upravo to i budući stavovi Bushove
administracije! To znači da će se Amerikanci ipak povući iz BiH, da
neće dopustiti da Kosovo postane opet dio Srbije, a da će se,
primjerice, kada govorim o događajima u Mostaru, bez obzira na
retoriku State Departementa i veleposlanika SAD-a, morati voditi
računa o odlukama i interesima hrvatske komponente u BiH. Pričekajmo
reviziju američke politike, znači lipanj ove godine, i tada ćemo već
moći objektivnije dati sud o osnovama politike SAD-a prema
Balkanu.
|
