referendum

Hrvatska Republika Herceg-Bosna i kad bi zadržala sadašnje funkcije ne bi predstavljala smetnju za uspostavu Federacije. Bošnjaci imaju utjecaj kroz diplomaciju, gdje nas nema. Imaju također medije u Sarajevu, preko kojih

stalno pumpaju "ukidanje" Herceg-Bosne. Tako se stvara fama da su svi problemi u Federaciji zbog postojanja Herceg-Bosne. Posrijedi je medutim nešto drugo. Bošnjački se politički vrh suočio s velikim problemima, gotovo nerješivim. Veliki je broj Ijudi ostao bez posla. Socijalni nemiri su gotovo nezadrživi. Oni ih pokušavaju zamagliti Herceg-Bosnom.

Njegova su sudbina sporazumi. Tako bi se u jednoj rečenici mogla opisati politička karizma Krešimira Zubaka, predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine, od rađanja te političke dužnosti i dopredsjednika HDZ-a Bosne i Hercegovine od četvrtog sabora te stranke održanog nedavno u Neumu. Zubak je sudjelovao u izradi ili potpisivanju svih sporazuma posljednjih godina, koji se tiču sudbine hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Stoga i razgovor s vrlo zahvalnim sugovornikom i ne može početi bez pitanja o sporazumu. Krenuli smo od posljednjeg dogovorenog u Ženevi, potpisanog dan kasnije u Sarajevu i nazvanog "Dogovorene mjere".

lako ste se spremili za put, praktično, u Ženevi vas nije bilo. Zašto?

Mi smo imali duge i teške razgovore. Postojala je želja da se već prije Ženeve u Sarajevu dođe do dokumenta "Dogovorenih mjera". Mi smo taj opći dokument dogovorili na zasjedanju Foruma Federacije 8, kolovoza. Tom prigodom nazočni su uz gospodina Ganića i mene bili i gospoda John Kornblum i Karl Bildt. Ganić i ja postigli smo suglasnost o tom dokumentu. Međutim, naknadno se pojavio premijer Hasan Muratović i sve to doveo u pitanje. Dokument što smo ga potpisali Ganić i ja ne razlikuje se od Predsjedničke izjave što su je u Ženevi potpisali predsjednik Franjo Tuđman i Alija Izetbegović. Razlika je jedino što je rok za provedbu odredaba Sporazuma u sarajevskom dokumentu bio 1. rujna, a u ženevskom 31. kolovoza. Druga je promjena što se koristi sintagma "upravni aranžmani pod nadzorom HVO-a" umjesto "Hrvatske Republike Herceg-Bosne". Ostalo je samo nekoliko neriješenih pitanja koja smo trebali riješiti prije polaska u Ženevu. Jedan američki diplomat prije polaska u Ženevu dao nam je dokument čiji je sadržaj bio drukčiji od onog što smo dogovorili. Rekao mi je da ćemo to otkloniti u zrakoplovu, što sam ja odbio.

Kako je bilo moguće da dođe do razlika u tekstu koji je dogovoren u Sarajevu i onome koji je upućen u Ženevu?

Mi smo razgovore dan uoči odlaska u Ženevu završili u 12 sati. Onda je do 15 sati uslijedila stanka. U 15 sati trebala je početi plenarna sjednica. Do nje nije došlo. Što se u meduvremenu dogodilo, ja doista ne znam. Jesu li Bošnjaci ostali kod američkih dužnosnika u američkom veleposlanstvu i utjecali na konačan izgled teksta, ne mogu kazati. Bila bi to spekulacija ako bih tako tvrdio. Uglavnom, tekst koji nam je bio ponuđen, bio je različit od onoga što smo dogovorili, odnosno identičan onome što je tražila bošnjačka strana.

I kad je sporazum potpisan, nije sve jasno s njegovim sadržajem. Vi tvrdite da su u njemu određeni uvjeti prijenosa ovlasti s tijela Republike Bosne i Hercegovine i Hrvatske Republike Herceg Bosne na tijela Federacije BiH, dok bošnjačka strana spominje samo "ukidanje" Herceg Bosne. O čemu se zaista radi?

To je čisto predizborni trik bošnjačke strane. Hrvatska Republika Herceg-Bosna i kad bi zadržala sadašnje funkcije, ne bi predstavljala smetnju za uspostavu Federacije. Bošnjaci imaju utjecaj kroz diplomaciju, gdje nas nema. Imaju također medije u Sarajevu, preko kojih stalno pumpaju "ukidanje" Herceg-Bosne. Tako se stvara fama da su svi problemi u Federaciji zbog postojanja Herceg-Bosne. Posrijedi je međutim nešto drugo. Bošnjački se politički vrh suočio s velikim problemima, gotovo nerješivim. Veliki je broj ljudi ostao bez posla. Socijalni nemiri su gotovo nezadrživi. Oni ih pokušavaju zamagliti Herceg-Bosnom.

Sadržaj "Dogovorenih mjera" vrlo je opsežan. Hoće li sve biti moguće provesti u praksi do 31. kolovoza?

Mi smo formirali ekspertnu skupinu u kojoj su gospoda Drago Bilandžija, Martin Raguž, Mato Tadić, Božo Ljubić i Jozo Leutar. Bošnjačku je skupinu predvodio Hasan Muratović. U razgovorima je postignuta suglasnost o mnogim pitanjima, ali je ostalo i dosta neusuglašenih rješenja, medu kojima je i pitanje republičkog Ministarstva unutarnjih poslova. Istina, nazivaju ga Agencijom za istraživanje i dokumentaciju, a u biti je republičko Ministarstvo unutarnjih poslova. Mnogobrojne su i ustanove u području pravosuđa koje trebaju nestati sa scene, a to su Ustavni sud R BiH, Vrhovni sud R BiH, Republičko tužiteljstvo BiH, Republičko pravobraniteljstvo BiH... Prije nekoliko dana osnovan je famozni Zavod za javno zdravstvo. Tu je i više zajedničkih službi koje se za javnost čine nebitnim, no u njima radi velik broj ljudi. Slično je i s različitim republičkim protokolima. To je problem. Što se tiče Herceg-Bosne, mi smo političku odluku o postupnome prijenosu njezinih ovlasti na Federaciju i županije donijeli kada smo potpisali Daytonski sporazum, pa i prije. To je za nas tehnički posao. To nije neki problem. Mi u strukturama Herceg-Bosne imamo oko 200 uposlenih osoba. Svi će oni moći raditi u federalnim ili županijskim ustanovama.

To bi svakako bilo olakšarco kad bi se četiri federalna ministarstva organizirala u Mostaru, kako je to predviđeno i Daytonskim sporazumom. Kad će se ta odredba Sporazuma realizirati?

Bošnjačka strana oteže s tim poslom. Oni se pozivaju na sigurnosno stanje. Ja sam im kazao da su Hrvati dolazili u Sarajevo i u najte7.am uvjetima, preko Igmana, ili kroz tijesni tunel i sudjelovali u radu federalnih ustanova. Dolazili smo i kad su po Sarajevu padale granate. Mi smo tada uzimali sebi rizik i da poginemo. Za dolazak u Mostar danas nikakav rizik ne postoji. Uostalom, tu djeluju i ustanove. Ne vidim nikakva razloga da se ne uspostave četiri ministarstva u Mostaru.

Travnik će biti glavni grad Srednjobosanske županije, ali će biti organiziran u dvije i1i više općina. Mi ćemo to vrlo brzo potaknuti i u tome nas nitko ne može spriječiti. Također nam nitko neće moći spriječiti utemeljenje hrvatske općine Stup.

Krešimir Zubak

većinski narod moći zaštititi svoje interese i prava. Mi smo se zalagali da to bude grad sastavljen od dvije ili više općina. Bošnjaci su to, pa i Koschnick na kraju mandata, prihvatili.

Stanje u Mostaru, a i u Bosni i Hercegovini uopće, vrlo su često komplicirali i razni emisari međunarodne zajednice stavljajući se na jednu stranu. Gotovo nezapaženo je ovih dana prošla zabrinutost posebnog izaslanika Europske unije u Mostaru Martina Garroda da bi rujanski izbori mogli Hercegovačko-neretvanskoj Županiji donijeti župana iz reda hrvatskog naroda, a kako je i gradonačelnik Hrvat, on je najavio da će se preko Predsjedništva EU založiti da do toga ne dođe. Nije li to još jedan primjer prejudiciranja rješenja u Županiji, što mu mandat Zajedničke akcije svakako ne dopušta?

To je sasvim sigurno. Ja ne osporavam dobre namjere Garroda i mnogih koji ovdje dođu. Mnogi ovdje dođu, a ne poznaju ni Ustav Federacije, a ni Daytonski ustav. Ne može se tek tako istupati u javnosti i govoriti kako će se nešto urediti ako o tome nije postignuta suglasnost dva naroda. Konačno, mi nismo otvarali pitanje Travnika. Ako se taj problem bude tako iskazivao u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, onda ćemo mi tražiti da se on na jednak način riješi i u srednjoj Bosni. Uostalom, nije to nikakva naša tajna. Travnik će se transformirati kao Mostar. Travnik će biti glavni grad Srednjobosanske županije, ali će biti organiziran u dvije ili više općina. Mi ćemo to vrlo brzo potaknuti i u tome nas nitko ne može spriječiti.

Status Sarajeva je još uvijek nedefiniran, a i zbori se bliže. Hoće li Hrvati i u Sarajevu moći računati na svoju općinu?

Ja sam nedavno razgovarao s vođom misije OSCE-a za Bosnu i Hercegovinu Robertom Frowickom i upozorio ga da se izbori u Sarajevu neće moći održati dok se ono ne organizira sukladno Ustavu Federacije. Sarajevo je prema Ustavu distrikt a ne županija, te dok se ne organizira kao županija, neće se moći održati izbori. Frowick je obećao da će kod gospodina Izetbegovića inzistirati na razrješenju tog pitanja. Mislim da je i na drugoj strani postojala volja da se pitanje Sarajeva razriješi, no za ustupke koje su nama morali dati, tražili su nešto više za sebe u drugim mjestima i zato se sve to oteglo. Od Michaela Steinera, koji je dugo radio na projektu Sarajeva, nedavno sam dobio jedan dokument koji uvažava naše zahtjeve i vjerujem da ćemo do kraja kolovoza imati i rješenje za Sarajevo. Već smo postigli sporazum da je Sarajevo županija, odnosno u županiji grad, a u gradu distrikt, ne u smislu upravne jedinice, već kao područja u kojima će biti smještene ustanove Bosne i Hercegovine. Mi nismo bili zadovoljni rješenjima koja se odnose na organizaciju vlasti u gradu i županiji, odnosno participiranju Hrvata u zakonodavnoj, sudskoj i izvršnoj vlasti. Također nam nitko neće moći spriječiti utemeljenje hrvatske općine Stup.

Hoće li Hrvati moći računati na svoje općine i u drugim područjima gdje su u manjini?

Federacija će funkcionirati prema modelu koji se može u cijelosti preuzeti, ali će ići u smjeru modela kakav postoji u Belgiji. U Belgiji, koja ima nešto više od 30 tisuća četvornih kilometara prostora, što je četiri-pet tisuća četvornih kilometara više od Federacije BiH, postoji 2.669 općina, odnosno jedinica lokalne samouprave s vrlo visokim stupnjem samostalnosti. Taj proces će ići i u Federaciji. Konačno, Bosna i Hercegovina je potpisala Europsku povelju o lokalnoj samoupravi. Prva formiranja novih općina sadržana su u oba Ustava. To će biti jedan duži proces. Nelogično je da u novom pravno-političkom sustavu zadržimo stari raspored općina, skrojen u komunističkom sustavu iz drugih političkih interesa.

Kad je o Federaciji i općinama riječ, još uvijek nije definiran status Brčkog. Što će biti s tim područjem, kome će ono pripasti?

Brčko je ostavljeno za arbitražu. Bošnjačka je strana pregovorima inzistirala na Brčkom. To nije suprotno interesima hrvatskog naroda, jer je tu živjelo 26 tisuća Hrvata. Bošnjaci su inzistirali i zbog gradnje luke. Ja sam kazao, ako je to bitno, onda se rješenje može tražiti i u Bosanskom Šamcu ili blizini, kako bi Federacija imala kompaktni teritorij. Međutim, bošnjačka strana je inzistirala na Brčkom. Od Brčkog nisu odustajali ni Srbi. To je onda dano arbitru na rješavanje i rezultat je potpuno neizvjestan. Hrvatska će strana, u svakom slučaju, uvažiti arbitrovu odluku.

Rujanski se izbori primiču. Bošnjačka strana tvrdi da uvjeta za održavanje nema sve dok su na slobodi ratni zločinci. Postoje li, prema Vašem mišljenju, uvjeti za održavanje izbora?

Ja ne vidim velike razlike između Radovana Karadžića i grupacije koja je sada došla na čelo SDS-a. Prema tome, traži se samo izgovor za odgodu izbora. Naime, vrlo je upitno hoće li sadašnje vodstvo bošnjačkog naroda ostati na čelu tog naroda nakon izbora. Ja sam predstavnicima međunarodne zajednice kazao da uvjeti za lokalne izbore ne postoje, jer nisu do kraja definirane izborne jedinice. Kako organizirati izbore u općinama koje su podijeljene na dva ili tri dijela? Mnoge općine nisu uskladile svoje statute s novim Ustavom BiH ili sa županijskim ustavima, pa bismo došli u apsurdnu situaciju da novu vlast biramo prema starom Ustavu. Lokalni bi izbori stoga mogli delegitimirati ukupne izbore.

U čemu vidite važnost predstojećih izbora?

U prvom redu, prošlo je dosta vremena od posljednjih izbora. Na političkoj pozornici mnogo je onih koji iz raznoraznih razloga tu više ne mogu biti. Velik broj dužnosnika na sadašnje dužnosti nije izabran, već je stigao tu prema nekim drugim kriterijima. Drugo, krajnje je vrijeme za provjeru imaju li oni koji predstavljaju interese jednog naroda legitimitet svoga naroda. Treće, ako je daytonsko rješenje ono koje treba ostati, onda je vrijeme da se provede i drugi dio Daytonskog sporazuma, da se uspostavi vlast kako je propisano u tom sporazumu. Ako ćemo imati dva entiteta, onda moramo imati i strukturu preko koje će se oni uspostaviti. Sve do uspostave tijela Federacije Hrvati i Bošnjaci su o međusobnim odnosima razgovarali u inozemstvu. Kad su uspostavljena federalna tijela vlasti, pregovori su preneseni na domaći teren, u Skupštinu, Vladu, ministarstva... Jednako je i s odnosom između Federacije i Republike Srpske. Sada se pregovara u inozemstvu, a sutra, kada se formiraju tijela BiH, počet ćemo međusobne odnose graditi preko njih.

Što će novi izbori donijeti Bosni i Hercegovini? Dosta složena izborna pravila stvaraju kod ljudi zbunjenost, pa i strah od rezultata, posebice kod Hrvata. Što Vi mislite o tome?

Iskazana je bojazan da bi Hrvati na izborima mogli loše proći. Ja ne dijelim to mišljenje. Prvo, struktura funkcioniranja vlasti u Bosni i Hercegovini uspostavljena je tako da se sve bitne odluke donose konsenzusom. Mi smo uložili dosta napora da uvjerimo međunarodne čimbenike da se ne može govoriti samo o participiranju dva entiteta u BiH, već da se osigura i odgovarajuća zastupljenost naroda u svim tijelima Federacije i Bosne i Hercegovine. U Federaciji se sve odluke donose konsenzusom, imamo odgovarajuću nacionalnu zastupljenost i ne treba biti zabrinut ako na izborima i ne polučimo neke velike rezultate. Naravno, bolje je da su ti rezultati što bolji. No, bez obzira koliko nas bude u federalnoj Skupštini, naša je jednakopravnost s Bošnjacima zajamčena. Jednako tako je i u Parlamentu Bosne i Hercegovine. Mi imamo osiguranih pet predstavnika u Domu naroda. Nije nebitno koliko će nas biti u Zastupničkom domu. Realno je očekivati da imamo oko 20 posto naših predstavnika od ukupno 28 zastupnika, koliko ih Federacija daje u Zastupnički dom. Ako nas bude i manje, naši interesi neće biti ugroženi. Ali, iz političkih razloga dobro bi bilo da imamo što više predstavnika. Prema tome, ne treba biti zabrinut ako izborni rezultati u cijelosti ne budu onakvi kakve bismo mi željeli. Nas bi moglo zabrinuti tko će zastupati Hrvate u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine, jer Predsjedništvo ima dosta široke ovlasti. Posebice je to izraženo u prijelaznom razdoblju kada će se donositi brojne političke odluke. Daytonski je Ustav napisan na dvije stranice. A mnogo je otvorenih pitanja i problema. U Predsjedništvu će biti predstavnici tri naroda koji će dogovarati sporna pitanja. Izborni nas rezultati mogu brinuti i na lokalnoj i županijskoj razini.

Kad je riječ o županijama, onda se može govoriti o njihova tri oblika, kad je o položaju Hrvata u njima riječ. Kako zaštititi u svima njima hrvatske interese?

U županijama u kojima su hrvati većina neće biti problema sa zaštitom hrvatski interesa.U dvije županije s posebnim aranžmanima zajamčeno je također konsentusom, kao i na razini Federacije.I tu bi poželjno bilo da nas je što više u županijskim parlamentima,ali ukoliko nas ne bude koliko bismo mi željeli,neće se moći donositi odluke protivne interesima hrvatskog naroda.Naša je zabrinutost velika za županije u kojima je hrvatski narod manjina,a gdje će se odlučivati većinskim odlučivanjem.To se odnosi na Zeničku,Tuzlansko-podrinsku i Bihaćku županiju, te Sarajevo.

Kako zaštititi u svima njima hrvatske interese?

U županijama u kojima su Hrvati većina neće biti problema sa zaštitom nacionalnih Istina, u Sarajevu će posebnim mehanizmima biti riješeno da se ne može odlučivati protiv općih interesa hrvatskog naroda, odnosno uopće naroda. Ja ne sumnjam da ćemo mi, svugdje gdje sada imamo faktičku vlast, uspjeti je i izborima zadržati.

Kakvim vidite sadašnje stanje u Bosni i Hercegovini? Prc~eti li joj možda novi rat, kako je to, aludirajući na Mostar, nedavno kazao Alija Izetbegović?

Iako je to što je Izetbegović kazao dvosmisleno, dovoljno je jasno. Nitko me ne može razuvjeriti da bošnjačko vodstvo deklarativno podupire Federaciju, a u biti razvlači proces njezine uspostave. Želi da ovakvo stanje što dulje potraje, ne bi li plodno tlo našla rješenja koja mu više odgovaraju. Protuhrvatska kampanja u Sarajevu poprima razmjere histerije. Teško je objasniti razloge. A kad je riječ o Izetbegovićevu obraćanju ratnim invalidima u Sarajevu, sve je jasno. Bošnjačko političko vodstvo nije ispunilo obećanja i preuzete obveze, pa čak ni kada su posrijedi obveze prema najvećim ratnim stradalnicima. Sada se njihova pozornost želi odvući na nešto drugo kako bi se primirio socijalni bunt. Meni je žao da tada nisam bio u Sarajevu. Kazao bih im da Hrvati nemaju nikakve veze s njihovim socijalnim statusom. Hrvati nisu krivi što socijalna eksplozija prijeti dijelu Federacije pod nadzorom Arrmije BiH. A što se tiče rata, mišljenja sam da on nije moguć dok god je IFOR tu nazočan. Pojedinačni su ekscesi, pa i lokalni sukobi, mogući, ali ništa više od toga.

Postoji li objašnjenje zašto se federalni partner ponaša kalto se ponaša u posljednje vrijeme?

Uvjeren sam da politička rješenja za Bosnu i Hercegovinu iz Washingtonskog i Daytonskog sporazuma ne korespondiraju s političkim ciljevima bošnjačkog vodstva. Njihov je politički cilj gradanska

Bosna. Stoga oni žele poništiti i jedan i drugi sporazum, ali ne mogu preuzeti odgovornost za to. Zapravo bi željeli odgovornost prebaciti na nekoga drugoga. Uostalom, nedavno je gospodin Muhamed Filipović, osvrćući se na dogadaj rušenja katoličke crkve u Bugojnu, kazao otprilike: "Što će nama Federacija ako se u njoj krše ljudska prava?" Iako ne pripada Stranci demokratske akcije, gospodin Filipović takvim istupima često testira domaću i svjetsku javnost, a pokazalo se u praksi, na taj način i trasira put za SDA. Ni ta njegova izjava nije slučajna. Zapravo ona otkriva što se želi reći. Zbog toga sam uvjeren da njima Federacija nije politički cilj, već samo sredstvo do drugoga političkog cilja. Uostalom, gospodin Izetbegović je potkraj godine 1993. u Klubu bošnjačkih intelektualaca kazao kako on BiH vidi kao državu u kojoj će biti 80 posto Bošnjaka i 20 posto ostalih. Medusobne je odnose usporedio s onima u Francuskoj i s položajem Alžiraca u toj državi. U Francuskoj je uvijek predsjednik Francuz, kazao je tada, što je svakome jasno što je time htio reći. Gospodin Filipović se sada zalaže za to da svi bošnjački kandidati osim jednoga odustanu od kandidature za mjesto člana tročlanog Predsjedništva BiH, kako se ne bi dogodilo da predsjednik postane iz drugoga naroda. Jer, predsjednik tročlanog Predsjedništva BiH postat će onaj tko dobije najviše glasova.

Vi ste, takoder, kandidat za člana Predsjedništva BiH. Kandidat ste HDZ-a Bosne i Hercegovine. Protukandidat od Hrvata Yam je Ivo Komšić, član HSS-a BiH koji se na izborima pojavl'uje na združenoj listi više stranaka. Što Vi poručujete biračima?

O svom protukandidatu ne bih govorio. Neka izbori pokažu što narod o svakome misli. Vrlo je moguće da će od kandidature za to mjesto odustati voda Stranke za Bosnu i Hercegovinu Haris Silajdžić. On je pod velikim pritiskom bošnjačke javnosti, pogotovu nakon nekih istraživanja koja govore da bi on mogao osvojiti značajan postotak glasova. On već pravda odstupnicu izgovorom da ne može prihvatiti izborna pravila koja legaliziraju postojeće stanje, a što je suprotno njegovim vizijama Bosne i Hercegovine. Mislim da je to samo izgovor, jer su jednaka izborna pravila vrijedila i kad je prijavljivao svoju kandidaturu. Što se tiče moje poruke, mogu kazati samo da je ovo proces. Taj proces će trajati više vremena. Hrvati su u ratu i kroz političke pregovore sebi osigurali status koji im kao konstitutivnom narodu pripada i u Federaciji i u Bosni i Hercegovini u cjelini. Koliko ćemo

prava koja nam normativno pripadaju realizirati u praksi, ovisi o nama, koliko smo jedinstveni, uporni i ustrajni da osiguramo ono što nam kao narodu pripada. HDZ BiH definirao je svoju platformu. Bosna i Hercegovina je naša domovina. Ona je utemeljena. Utemeljili su je Hrvati. Ne smijemo nikako dopustiti da prostore za koje smo se stoljećima borili ustupimo nekome drugome. HDZ BiH je politička stranka koja se dobro isprofilirala u stranku s jasnim programskim vizijama i koncepcijom.

Drugim riječima, znači li to da se očekuje nova borba političkim sredstvima za ostvarereje ciljeva hrvatskog naroda?

Svakako. Neće to biti samo borba na unutarnjem planu Bosne i Hercegovine za status hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. Moramo voditi i borbu da se Bosna i Hercegovina uključi u zapadnoeuropske integracije, da ne pripadne u neke nove integracije koje bi nas udaljile od europske civilizacije. Federacija Bosne i Hercegovine mora razviti čvrste veze s Republikom Hrvatskom. To je interes i Republike Hrvatske i hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, pa i bošnjačkog naroda. Mi moramo ostati ovdje i biti da tako kažem predzide hrvatstva. Bosna i Hercegovina je naša sudbina. Naši interesi nisu podudarni s interesima drugih. No, ne smijemo odustati od političke borbe kojom ćemo osigurati svoj status i položaj u BiH na koji imamo pravo. Na to nas obvezuju i velike žrtve koje smo dali, i u ovom i svim prijašnjim ratovima. Treba nam samo strpljenja i mudrosti. Mnoge su zemlje prošle ovu fazu koju je prošla Bosna i Hercegovina. 1 mnoge će proći. Prema tome, izlaz postoji. Nakon izbora nastupa nova povijest Bosne i Hercegovine. U toj povijesti važne će stranice pisati i Hrvati. Da bi se to postiglo, treba na rujanske izbore izići i dati svoj glas za one koji su u stanju interese o kojima sam govorio i ostvariti.